Sjećate li se svog djetinjstva? Koja slika vam je prva pred očima?

Meni osobno u uspomeni je ostala igra na ulici, po livadama, vani. Iako sam tek nedavno ušao u tridesete već dosta vremena je prošlo od vremena kad sam trčao po livadama i bio dijete.

U tom vremenu svijet je napredovao, tehnologija je postala svakodnevni dio naših života, do te mjere da sada ovdje pišemo o nekoj tamo “ovisnosti o ekranima”.

Kako je to moguće pitate se? Da li je moguće biti ovisan o ekranima? O čemu smo zapravo ovisni?

Dopamin – jedan od hormona sreće

Dopamin se stvara u mozgu kada se osjećamo dobro a djeluje kao neurotransmiter – on šalje poruke našeg tijela u mozak.

Dokazano je kako korištenje društvenih mreža i mobitela oslobađa dopamin u mozgu.

Svaki lajk, svaka poruka – mala je doza dopamina. Sav taj dobar osjećaj stvara ovisnost pa se tako i sami nađemo kako u 2 iza ponoći još uvijek buljimo u mobitel i nasumično skrolamo Facebookom.

Ovisnost o ekranima nije dakle problem koji imaju samo naša djeca, već se i mi sami borimo s istim emocijama. No kako se tome oduprijeti?

Prosječna osoba provede preko 10 sati na dan gledajući u ekrane. Svatko tko radi 8 sati u uredu jako dobro zna kako to izgleda. Izađete s posla i jedva dočekate uzeti mobitel u ruke. Uz taj ritam ostaje nam jako malo vremena za komunikaciju s drugim ljudima i boravak na otvorenom.

Psihijatrica Victoria Dunckley razvila je model po kojem možemo prepoznati rane znakove ovisnosti o ekranima kod naše djece kroz pitanja kao što su:

• Da li vaše dijete burno reagira kada od njega tražite da ugasi TV ili tablet?
• Primijetite li da vaše dijete manje uživa u aktivnostima koje je prije voljelo?
• Ima li vaše dijete problem ostvariti kontakt oči u oči nakon dugotrajnog gledanja u TV?
• Da li vaše dijete preferira kontakt s ljudima putem mobitela više od komunikacije uživo?
• Jesu li interesi vašeg djeteta postali vezani uz aktivnosti na i oko ekrana (TV, računalo, tablet ili mobitel)?

Istraživanja potvrđuju da što više vremena djeca provode pred ekranima, to više opada njihova razina povezanosti s roditeljem. Druge pak studije potvrđuju vezu između vremena provedenog pred ekranima i pretjerane debljine, manjka sna ili rizičnog ponašanja.

No nije sve tako crno.

Djeca koja provode vrijeme u interakciji s drugima preko društvenih mreža imaju vrlo razvijenu empatiju – osjećaj za druge ljude. Internet također otvara vrata mnogim prilikama koje prije nisu postojale poput međunarodne razmjene studenata, komunikacije s ljudima na drugom kraju svijeta u realnom vremenu te mnogo novih prilika za djecu i odrasle s invaliditetom.

I nećemo tražiti od djece da razbiju sve ekrane te se vratiti životu u špilji. Vrijeme našeg djetinjstva je prošlo, sada živimo u ovom svijetu i moramo se prilagoditi novim pravilima. Ono što je važno je da mi zadržimo kontrolu nad našim uređajima, umjesto da oni kontroliraju nas.

Evo nekoliko savjeta koji vam u tome mogu pomoći.

Ne moramo uvijek biti dostupni

Mi sami, pa tako i naša djeca imamo osjećaj da moramo biti uvijek dostupni. Netko nam uvijek može poslati poruku i mi tu poruku moramo pročitati iste sekunde.

Kada vidimo komentar na našoj Facebook objavi moramo ga odmah pročitati i odgovoriti. No to ostavlja trag na nama i našem odnosu s bliskim nam ljudima.

Otvoreno pričajte s djetetom o toj potrebi da smo stalno povezani, da smo uvijek dostupni. Ponudite im alternativnu opciju i dajte im do znanja da se ništa neće dogoditi ako ponekad nismo dostupni. Drugi ljudi neće nas voljeti manje ako im na poruku odgovorimo nakon par sati.

Pokažite im to svojim primjerom. Kad vas netko zove dok pričate s djetetom, nemojte se javiti. Nemojte buljiti u telefon dok provodite vrijeme s njima. Ugasite nepotrebne notifikacije na svom mobitelu. Da li zaista morate biti obaviješteni za svaki lajk ili poruku u WhatsApp/Viber grupi od 78 članova?

Dogovorite vrijeme bez tehnologije

Dogovorite s djecom vrijeme u danu kada nećete koristiti tehnologiju, kako oni tako ni vi. Ako su djeca manja postavite jasne granice kada se tehnologija smije koristiti ili koliko dugo na dan.

Na primjer, sat vremena prije spavanja neka bude vaše vrijeme bez mobitela, TVa, računala ili tableta. To vrijeme posvetite jedni drugima – pričajte o svom danu, čitajte priče ili se igrajte.

Neki roditelji ne dopuštaju korištenje uređaja u autu, već to vrijeme koriste za komunikaciju.

Drugi pak imaju pravilo da su uređaji dopušteni samo vikendom ili sat vremena nakon večere. No većina obitelji ima pravilo da nema tehnologije za vrijeme obroka. TV se gasi i mobiteli ostavljaju u džepu. Obiteljski obrok je mjesto druženja i komunikacije.

Većina pedijatara pak preporučuje da mobitelima i tabletima (i TVu) nije mjesto u spavaćoj sobi. To znači da djeca ne bi trebala imati računalo u sobi niti nositi mobitele u sobu prije spavanja.

Dobra ideja je napraviti mjesto za odlaganje i punjenje mobitela i tableta u dnevnom boravku ili kuhinji te uređaje ostavljati tamo kada se ide na spavanje.

U svakom slučaju, dogovorite pravila koja vam odgovaraju i držite ih se.

POVEZANA TEMA: Kada dati djetetu prvi mobitel i kako kontrolirati korištenje istog?

Planirajte alternative tehnologiji

S obzirom na to da se koristeći društvene mreže i mobitele osjećamo dobro jer naš mozak otpušta dopamin jako nam je teško ostaviti mobitel i zaustaviti se. Volimo taj osjećaj. I naša djeca također.

U takvim situacijama teško nam je smisliti što bi drugo mogli raditi i na koji način bi mogli usmjeriti svoju pažnju i energiju. Surfati internetom (ili igrati Fortnite) je mnogo lakše i zabavnije.

No ako unaprijed imamo plan što ćemo raditi bit će nam mnogo lakše oduprijeti se tom dopaminu.

Planirajte aktivnosti na otvorenom, učlanite se u planinarski klub, pecite kolače, izađite na kavu. Čitajte knjige ili igrajte društvene igre.

Toliko je ideja, no moramo ih se sjetiti. Zato uzmite komad papira i zapišite alternative. Onda taj papir držite na mjestu gdje obično sjedite kada ste “na mobitelu”, pa dok surfate sjetite se neke od tih ideja i ostavite se mobitela.

Napravite plan za alternative mobitelu, tabletu, TVu ili računalu. Taj plan mora biti jednostavan i lako provediv.

Neka tehnologija ne zauzima centralno mjesto u vašem domu

Kada uđete u dnevni boravak, što prvo vidite? Vjerujem da je to vaš novi ogroman TV, zar ne?

Kada se ujutro probudite, što prvo radite? Sigurno uzimate mobitel u ruke da provjerite koliko je sati?

Mi sami svjesno postavljamo te uređaje na centralna mjesta u našem domu tako da su nam uvijek dostupni. I to je razlog zašto ih više koristimo. Tako šaljemo poruku da ti uređaji predstavljaju centar našeg života i naše pažnje.

Stavite TV u manje bitan kut dnevnog boravka. Kupite budilicu.

Mi ljudi imamo naviku koristiti ono što nam je najlakše dostupno. Pa ako je to TV onda ćemo koristiti TV, ako je to mobitel onda ćemo koristiti njega. Učinite ove uređaje manje dostupnima pa će vam biti lakše oduprijeti im se.

Uzmite pauzu

Ponekad je dobro uzeti pauzu od tehnologije. Bilo da se radi o ljetovanju pa, na primjer nećete koristiti nikakve društvene mreže ili odgovarati na mailove ili blagdanima koje ćete provesti zajedno bez tehnologije (osim filma Sam u Kući naravno)…

Neke obitelji imaju jedan dan u tjednu kada ne koriste mobitele, tablete niti TV. Na primjer, nedjelja je dan bez tehnologije. Taj dan se provodi u obiteljskom druženju ili na izletu u prirodi, pa iako to bila i šuma iza kuće.

Također možete isplanirati određeni mjesec bez tehnologije ili samo bez društvenih mreža. Ljudi koji su probali kažu kako su imali odlično iskustvo te da uopće nisu imali potrebu vratiti se društvenim mrežama nakon takve pauze.

Činjenica je da ako je vaše dijete uistinu ovisno o ekranima ovakav vid pauze mu može donijeti nevjerojatne benefite. Procijenite svoje dijete i sebe same te na temelju toga donesite odluku koja je najbolja za vašu obitelj i životni stil.

Pričajte o tome

Vjerojatno ste se našli u situaciji da prigovarate svom djetetu kako je previše na mobitelu ili gasite TV jer dijete ne zna stati s igricama. No kada pričamo s djecom, na što bi se zapravo trebali fokusirati?

Evo par ideja.

“Mislim da bi trebali malo vježbati, previše smo sjedili danas. Što ćemo raditi?”

“Mislim da ta igrica nije dobra jer nas potiče na konzumerizam. Što drugo možemo igrati?”
“Jako si brz u toj novoj igrici koju igraš. Idemo u dvorište pa mi pokaži koliko brzo možeš trčati. Sigurno si sada brži od mene.”

“Ako napraviš domaću zadaću prije nego kreneš gledati YouTube poslije ćeš imati više vremena i moći ćeš na miru gledati.”

“Neke stvari koje vidiš na internetu su zabavne, ali neke ti mogu biti strašne ili čudne. Ako vidiš nešto zbog čega se osjećaš loše ili nešto što ti je čudno znaš da mi to uvijek možeš reći? Što god da se dogodilo ja se neću ljutiti i uvijek možemo pričati o tome.”

Prepoznajte razliku između onoga što možemo i onoga što bi trebali napraviti

Primjer – vaše dijete želi mobitel uz opravdanje kako svi imaju mobitel.

Ako dijete ima 14-17 godina to je uglavnom točno, prema istraživanjima čak 89% djece te dobi ima mobitel. No ako dijete ima 8-10 godina ili manje, samo 31% djece te dobi ima mobitel. I nitko od tih 31% uistinu ne treba mobitel.

Bill Gates, osnivač Microsofta i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu otvoreno je pričao o tome kako njegova djeca nemaju mobitel i neće ga dobiti sve dok ne krenu u srednju školu. Reći ćete da je to bilo prije 10 godina, no što se zapravo promijenilo u potrebi djeteta za mobitelom do danas?

Steve Jobs, osnivač Applea koji proizvodi sve te divne mobitele imao je jako stroga pravila oko korištenja tehnologije u svom domu.

Ako ljudi koji su stvorili najveće tehnološke tvrtke današnjice otvoreno pričaju o opasnostima tehnologije i vrlo oprezno svoju vlastitu djecu izlažu svojim izumima, zašto bi za nas obične smrtnike vrijedila druga pravila? Što mislite, da li oni znaju više o opasnostima „ovisnosti o ekranima“ od nas?

Kada nešto možemo priuštiti imamo naviku misliti da to zaslužujemo ili da bi to trebali imati. No da li je to uistinu tako? Ako postoji aplikacija koja nas uči kako prati zube, da li nam ta aplikacija uistinu treba da naučimo prati zube?

Utjecaj marketinga na naš život nikada nije bio veći, pa ako nas društvo pokušava uvjeriti da bez nečega ne možemo živjeti, moramo se zapitati da li je to doista tako. To ne znači da ćemo živjeti van dodira sa stvarnošću, ali na nama roditeljima je da postavimo zdrave granice svojoj djeci, kako po pitanju ponašanja, tako i po pitanju tehnologije i konzumerizma.

Pa što da svi imaju mobitel?

Hoće li vaše dijete imati koristi od tog mobitela i na koji način će ga koristiti?

Na nama je da donesemo tu odluku.

Evo nekoliko pitanja koja si možete postaviti kao bi utvrdili da li vašem djetetu treba mobitel:

• Da li se dijete odgovorno brine za svoje stvari te shvaća njihovu vrijednost?
• Da li je dijete impulzivno? To može biti znak da će olako slati nedolične slike ili poruke drugima bez da razmisli o posljedicama.
• Prihvaća li dijete lako promjene ili im se odupire? Mobiteli su dizajnirani tako da izazivaju ovisnost i da ih što duže koristimo pa ako dijete ima problem s promjenama bit će mu mnogo teže kontrolirati se kada se jednom navikne na korištenje mobitela.
• Do koje mjere je vaše dijete emocionalno i društveno inteligentno? Budite svjesni opasnosti bullyinga koji je vrlo čest putem WhatsAppa i sličnih aplikacija.
• Ima li vaše dijete potrebu za mobitelom? To mogu biti izvanškolske aktivnosti ili činjenica da je dijete samo van kuće pa želite da vam se uvijek može javiti i da znate gdje je.
• Da li je vaše dijete dovoljno zrelo za mobitel, društvene mreže i emocionalne izazove koje to nosi?
• Shvaća li vaše dijete da sve što ikada objavi na društvenoj mreži (bilo kojoj) ili pošalje nekom u poruci ostaje trajno zapisano i van njegove kontrole, te da njegovi kolege i poslodavac u budućnosti mogu imati pristup tim sadržajima?
• Imate li otvorenu komunikaciju sa svojim djetetom pa ste sigurni da će vam se obratiti s povjerenjem ako naiđe na nedoličan sadržaj ili bullying koji ne može podnijeti?
• Ima li dijete prijatelje i društveni život offline ili će mu mobitel biti odlična prilika da se još više povuče u sebe?

Budite spremni prekršiti pravila

Postoje dani kada ćete biti umorni ili se nećete osjećati dobro. Ponekad jednostavno nećete imati vremena ili živaca nositi se s izazovima roditeljstva.

Nije lako biti roditelj, pogotovo ako se trudite primjenjivati načela povezujućeg roditeljstva i pozitivne discipline. To stavlja veliki teret na nas roditelje, a taj teret nije uvijek jednostavan za nositi.

U takvim danima TV i tablet dolaze kao savršeno rješenje problema. I to je u redu!
Nitko ne očekuje od vas (i vaše djece) da se kao vojnik držite pravila. Nitko nije savršen, niti to itko od vas očekuje.

Mobiteli, tableti, računala i sva ostala tehnologija neće nestati. Naprotiv, možemo očekivati da će imati sve veći utjecaj na naš život. I dok god nam donose benefite to je u redu. Svi ti uređaji često su korisni i olakšavaju nam mnogo aktivnosti, kako u poslu, tako i u privatnom životu.

Ovisnost o tim uređajima je pak nešto što sami biramo, iz dana u dan.

Uređaji nisu loši, ali način na koji ih koristimo može biti dobar ili loš. Radi se o našim odlukama, onim malim, svakodnevnim odlukama kojih možda nismo ni svjesni. Da bi mogli kontrolirati svoje uređaje postanimo ih svjesni, razmišljajmo o tome.

POVEZANA TEMA: Kako primjenjivati povezujuće roditeljstvo kada smo umorni?

Kratki akcijski plan za roditelje:

Zapitajte se sljedeće vezano uz način na koji se u vašem domu koriste uređaji s ekranom:

• Koliko uređaja imate u svom domu?
• Koliko često vas djeca vide dok ste na mobitelu, tabletu ili računalu? Ili pak dok gledate TV?
• Koliko često vi vidite djecu dok gledaju TV, igraju igrice ili su pak na mobitelu i tabletu?
• Smatrate li da ste ovisni o tim uređajima, da li bi ih mogli ugasiti i ne koristiti par dana?
• Mislite li da TV zauzima središnje mjesto u vašem domu? Što bi ga na tom mjestu moglo zamijeniti?

Dugoročni plan za pozitivne roditelje:

• Razmislite koliko vaša djeca koriste tehnologiju i na koji način. Da li je to primarna stvar koju rade i kakav utjecaj ima na njih?
• Napravite listu alternativnih aktivnosti koje možete raditi umjesto da gledate TV, igrate igrice ili koristite mobitel. Pitajte svoje dijete za ideje. Onda te ideje zapišite na papir i stavite na mjesto gdje obično sjedite dok gledate TV ili surfate internetom.
• Pogledajte koje aktivnosti su dostupne u vašem mjestu. Možda vas zanima neki sport ili aktivnost na otvorenom koja vam je lako dostupna i možete ju priuštiti. Razmislite o tome i uključite se.
• Zanima li vas neki hobi koji ne uključuje tehnologiju, razmislite o tome.
• Sagledajte utjecaj uređaja koje koristite i način na koji ih koristite te razmišljate o utjecaju istih na vaš život i odnos s djecom. Napravite plan koji će vam pomoći da taj utjecaj svedete na razinu koja vam odgovara.