Poput odraslih osoba, djeca imaju svoje loše dane kada su izrazito nervozni i razdražljivi, pa kao moguće uzroke takvog ponašanja uzmemo nedostatak sna, glad ili previše vremena provedenog pred ekranom.

Ali što kada ta nervoza potraje danima, a naše se dijete od vesele, razigrane djevojčice pretvori u često mrzovoljnu, razdražljivu, izbirljivu, pospanu, pretjerano stimuliranu hrpicu emocija?

Prije no pomislimo da nešto nije u redu s našim odgojnim pristupom ili razvojem samog djeteta, trebali bi krivca potražiti na drugom mjestu – kognitivni skok ili rast u mozgu je vrijeme kada djetetov organizam radi na novoj vještini ispod površine, u dubinama mozga.

Iako se smatra da skokovi u razvoju prestaju nakon djetetove 2. do 3. godine života, činjenica je da su isti prisutni kroz cijelo djetinjstvo.

Kognitivni skok se možda neće odraziti u centimetrima u kojima je vaše dijete poraslo, no ispod površine se dešava mnogo promjene i rasta.

Kada se dijete krene ponašati izvan okvira svog uobičajenog ponašanja, najlakše nam je reći da je “zločesto” ili okriviti loše navike svog djeteta, bez da pomislimo kako se iza svega može kriti činjenica da se mozak djeteta razvija takvog brzinom da on postane pretjerano stimuliran svakim manjim podražajem iz njegove okoline.

Što je to kognitivni skok?

Razvoj gotovo nikada ne slijedi stalan tempo napretka, već ga karakteriziraju skokovi u rastu i razvoju, dobitci i gubitci, regresija i progresija te opća dezorganizacija.

Prije nego dijete nauči novu vještinu i prije no što mozak učvrsti nove neuronske veze, postoji razdoblje relativnog kaosa. Nakon što je nova vještina savladana i neuronske veze u mozgu učvrste ravnotežu, vratiti će se i naše veselo dijete, a s njim i naš zdrav razum.

Kada mozak prolazi kroz rast i razvoj, isti dobiva nove veze, a eliminiraju se one neiskorištene.

Jeste li ikada primijetili da, kada vaše dijete uči novu vještinu, ono ju ponavlja iznova i iznova?

Prakticiranje ovih novih vještina može nam se učiniti kao nešto kompulzivno. Kao kad dijete kroz igru ponavlja isti scenarij iznova i iznova. Takva vrsta ponavljanja je znak da dijete prolazi skok u rastu i razvoju mozga, što se zove kognitivni skok.

POVEZANA TEMA: 5 važnih vještina koje u učimo svoju djecu, a trebali bi

Koji su znakovi razvojnih skokova u ranim godinama?

Kada mozak procesira nove vještine, on se fizički mijenja.

Nove veze između moždanih ćelija rastu, jačaju ili se uklanjaju. Tijekom razvojnih skokova, mozak je jedno dezorganizirano mjesto. Novonastale veze u mozgu sklonije su pogrešnim reakcijama i krivoj komunikaciji.

Najočigledniji način na koji to utječe na naše dijete jest da je ono više razdražljivo u odnosu na uobičajeno ponašanje.

Razvojni teoretičari smatraju da sva djeca prolaze kroz razdoblja relativnog mira (ravnoteže) i razdoblja relativnog kaosa (neravnoteže).

Postoje dokazi koji podupiru ovu teoriju, kao što je primjer da su simptomi razvojnih skokova povezani s potiskivanjem imuniteta i regresijom spavanja, a što su znakovi neravnoteže u tijelu.

Mozak koji je u rastu je “gladan” mozak. Čak i tijekom ravnoteže, kada djeca ne prolaze aktivno kroz razvojni skok, mozak petogodišnjaka koristi više glukoze nego mozak odrasle osobe. U dobi od 4 godine, djetetov mozak koristi 43% ukupne potrošnje energije u tijelu!

Dakle, dijete koje se do nedavno uobičajeno ponašalo, odjednom ima manje kvalitetan san, potrebno mu je više goriva za tijelo i mozak, emotivnije je i osjetljivije na podražaje iz okoline.

Kako prepoznati kognitivne skokove?

Postoje određeni fizički znakovi po kojima možemo zaključiti da se doista radi o skoku u rastu i razvoju djeteta, kao što su:

• Povećana glad – dijete će tražiti više obroka tijekom dana, jesti će veće obroke ili će preskakati neke obroke, dok će istovremeno tražiti hranu prije spavanja
• Poremećaj spavanja – poteškoće prilikom uspavljivanja ili buđenja tijekom noći
• Više spavanja – dijete će se s poteškoćom buditi ujutro, zaspati će tijekom vožnje u automobilu, iskazivati će potrebu za duljim i češćim snom
• Prakticiranje nove vještine – dijete će ponavljati neku radnju iznova i iznova
• Nespretnost – potrebno je neko vrijeme da se koordinacija i ravnoteža vrate nakon razdoblja naglog rasta i razvoja, tako da je vjerojatnije da će dijete češće padati, zabijati se u predmete i slično
• Bolovi – kada se dijete počne žaliti da noću osjeti neke bolove, najprije razgovarajte s pedijatrom o uzrocima istih. No, postoje procjene da jedno od troje djece osjeća bolove u nogama zbog samog rasta.

Kada se nađete u vrtlogu tog izazova, postoje i neke utješne spoznaje.

Za nekoliko tjedana naše, sada neprepoznatljivo dijete vratiti će se u svoje uobičajeno, veselo stanje. A u međuvremenu, naša je roditeljska dužnost olakšati mu taj prijelaz tijekom razdoblja rasta i razvoja.

POVEZANA TEMA: Kako postati osoba od povjerenja svom djetetu?

No, kako djetetu olakšati razdoblje razvojnih skokova?

1. Krenite sa što ranijim odlaskom na spavanje

Istraživanja pokazuju da što kasnije djeca idu na spavanje, to im više vremena treba da se uspavaju te se time i ranije probude, a što je suprotno onome što mozak treba za vrijeme razvojnog skoka.

Počnite s koracima od po 20 minuta. Ako dijete obično ide spavati u 20:30, ciljajte na 20:10 sati. Dajte mu dan ili dva i prebacite se na 19:50, a zatim na 19:30 sati.

Istraživanja su pokazala da kada djeca spavaju, veze u mozgu se mijenjaju. U jednoj noći spavanja, veze između desne i lijeve moždane polutke mogu se povećati za čak 20%. Ono što djeca prakticiraju i uče tijekom dana, učvršćuje se upravo preko noći.

2. Dodajte što više zdravih masnoća u prehranu djeteta

Nemojte zaboraviti da je mozak u razvoju – gladan mozak – kojem treba dosta hranjivih sastojaka. Dodaci prehrani koji su bogati Omega 3 masnim kiselinama tada mogu svakako biti od koristi.

3. Uključite više glazbe u vašu svakodnevnicu

Vrsta i tempo glazbe mogu smiriti dezorganizaciju mozga tijekom ovih perioda. Naravno, bez pretjerivanja – ali kad razdražljivo dijete ne može podnijeti sjedenje za stolom tijekom ručka – pokušajte uključite neke melodije kako biste odvratili djetetov mozak i privukli njegovu pozornost.

POVEZANA TEMA: Dobrobiti glazbe u odgoju djece i kako ih primijeniti?

4. Provedite što više vremena na otvorenom

Vrijeme provedeno na svježem zraku umiruje um, poboljšava učenje i kreativnost te potiče raspoloženje.

Kada djeca uče nove vještine, puno se vremena posvećuje koncentraciji. Savršena pauza od te vrste intenzivnog razmišljanja je veliki motorni pokret.

Trčanje okolo, lagana šetnja ili igra na igralištu – sve što ih pokrene, tada može pomoći.

5. Okupirajte mozak senzornim aktivnostima

Neke od najboljih aktivnosti koje će smiriti aktivan mozak su senzorne aktivnosti.

Tijekom razvojnih skokova u svakodnevnu igru uključite više igračaka kao što su plastelin, kinetički pijesak ili tijesto. Skupite neke igračke kojima se inače ne igrate vani i odnesite ih u pješčanik.

Aktivnosti koje drže ruke zauzetima, pomažu umiriti pretjerano aktivni um tijekom intenzivnih razvojnih skokova.

6. Grlite se više nego inače

Istraživanja pokazuju da zagrljaji stimuliraju receptore tlaka na našoj koži, što dovodi do kaskadnog djelovanja u tijelu te, oslobađanjem oksitocina, rezultira opuštenim stanjem organizma.

“Kao što trebate pravilnu prehranu i tjelovježbu, tako trebate i stalnu, dnevnu dozu zagrljaja.” – Dr. Tiffany Field

Kada dijete prolazi kroz teško razdoblje razvojnog skoka, budite tu za njega i grlite se što je više moguće, to će pomoći pri ublažavanju neravnoteže stresa u njegovom malom organizmu u razvoju.

Nemojte zaboraviti da, kao što je vama velik izazov nositi se s djetetom koje je, odjednom i neočekivano, postalo izrazito zahtjevno, tako je i vašem djetetu veoma teško nositi se s tim velikim promjenama unutar njega samog.

Budite podrška, oslonac, glas razuma, mjesto utjehe i najtoplijih zagrljaja.

To su trenuci kada dijete treba vaše razumijevanje i suosjećanje, možda više nego ikad do sad. Vodeći se vašim ohrabrujućim, pozitivnim stavom, vi i vaše dijete proći ćete kroz spomenuto razdoblje relativnog kaosa i prije nego shvatite, vratiti se u harmoniju svoje uobičajene, vesele svakodnevnice.

PROČITAJTE SLJEDEĆE: Pozitivna disciplina – što je i kako ju primijeniti u odgoju?