Kalendarska zima, kraj prosinca – početak siječnja.
Vremenski uvjeti tipični za ovo podneblje; malo prohladno, ali sunčano. Idealno vrijeme za provesti barem nekoliko sati dnevno vani na zraku.
No, prošećete li po gradskim ulicama ili prođete kroz neki od dječjih parkića, uočiti ćete tek po kojeg čovjeka u prolazu.
Niti jedno razigrano dijete, ni glasa veselog dječjeg smijeha kakvog se može čuti vjerojatno i po najvećoj ljetnoj vrućini.
Identičan prizor dočekamo i kada se uputimo u parkić odmah nakon kiše, ne bi li uhvatili koju dublju lokvicu vode za skakanje ili se toplo zabundamo nakon prvog poštenog snijega, pošto znamo da će nam poprilično zarumeniti obrazi prije nego se odlučimo ići nazad kući.
Stoga ne mogu da se ne zapitam: Gdje su sva ta djeca? Zašto nisu vani? Zbog čega su zatvorena u kućama i stanovima, kada bi većinu dana mogli provesti igrajući se u travi, umjesto beskrajnog gledanja u ekrane?
Jesu li to isti oni roditelji koji se žale da im djeca previše vremena provode igrajući igrice ili gledajući tv?
Ili je problem što zimi kafići nemaju funkcionalne terase?
“Ne postoji loše vrijeme, postoji samo loša odjeća”
Bilo da je vani predivno sunčano vrijeme, ugodna temperatura bez daška vjetra, bilo da pomalo pada kiša ili je snijeg tek prestao padati, ove ulice koje su u kasno proljeće i većinu ljeta prepune djece, sada zjape prazne i otužne…
Dijete te upita zašto nema niti jednog drugog djeteta, a ti ostaneš zatečen i ne znaš što da odgovoriš jer ne možeš pronaći zdravorazumski odgovor.
Skandinavci imaju zanimljiv pristup odgoju djece po ovom pitanju – neovisno o temperaturi ili vremenskim uvjetima, smatraju da je iznimno važno da djeca što više vremena provedu vani na svježem zraku.
Pa tako imaju običaj da mala djeca spavaju u kolicima, ali vani na zraku, neovisno o tome koliko je niska temperatura, pošto vjeruju da je to zdravo za dijete.
Danci, primjerice, vjeruju u terapeutski učinak spavanja djece na otvorenom te kod njih postoje takozvani šumski vrtići, odnosno koncept vrtića na otvorenom.
No, nije to samo njihovo vjerovanje, već su istraživanja pokazala da djeca na svježem zraku spavaju dulje nego u zatvorenom prostoru.
Svjež zrak, osim što je dobar za imunitet, također dobro utječe na krvni tlak, ublažava stres i povećava razinu serotonina (hormona sreće).
Norvežani imaju jednu odličnu izreku koje se često sjetim: “Ne postoji loše vrijeme, postoji samo loša odjeća”.
No, iz nekog razloga, kod nas su roditelji počeli smatrati da će se djeca prehladiti ako ih previše puštaju van kuće, iako podsvjesno svi znamo da se virusi i bakterije, odgovorni za razvoj raznih viroza i gripa, razvijaju upravo u zatvorenim prostorijama.
Lako je pronaći mnoštvo izgovora da ne izađemo van iz kuće.
No umjesto toga, adekvatno obucite dijete, uzmite kavu za van, izađite i provedite nekoliko sati na zraku.
Ne morate cijeli dan izbivati iz kuće, dovoljno je i par sati. Ne morate trčati po livadama, možete prošetati i uživati u pogledu.
Pustite dijete da uprlja cipele, očistiti će se…
Vaše dijete će biti sretno, a vi ćete naučiti da možete pronaći zadovoljstvo u takvim malim stvarima, neovisno o vremenskoj prilici ili situaciji.
