Nije lako znati koliko bi vaše dijete trebalo pojesti za određeni obrok. Ponekad, djeca imaju dane kada ne jedu puno, a imaju i one kada jedu mnogo više no obično.
Kako onda reći kad je djetetu bilo dosta?
Mora li vaše dijete pojesti sve sa tanjura?
U istraživanju koje je napravljeno na University College London zaključeno je da i samo jedna žlica više nakon pojedenog obroka vašem djetetu može povećati rizik za pretilost u odrasloj dobi.
Iako jedna žlica nakon obroka ne izgleda puno, nakon mjesec dana ovo može biti količina hrane dostatna za dva dana.
Djeca koja su manje svjesna da su siti će se češće prejesti.
Djeca koja su manje svjesna kada su siti, koliko hrane im je dosta i koja se teško kontoroliraju kada vide hranu, češće se prejedu. To što djeca jedu zdravu hranu ne znači da se neće prejesti. Moguće je da se vaše dijete prejede, iako jede zdravo.
Roditelji bi svakako trebali više pažnje pridavati razvoju zdravih prehrambenih navika, a ne samo hranjenju zdravim namirnicama. Bez zdravih prehrambenih navika djeca imaju veći rizik od pretilosti bez obzira na to kakve namirnice jedu. Najvažniji faktor u prehrani je način na koji vaše dijete shvaća hranu i obroke.
Što vi možete učiniti?
Jedna od stvari koja je temelj za razvoj zdravih prehrambenih navika je dojenje. Dojenje je biološki najprirodnija hrana, a način na koji bebe doje potiče ih na stvaranje zdravih navika. Bebe koje isključivo doje i dobivaju dojku kada to žele, razvijaju osjećaj za glad i osjećaj za sitost više od djece koja ne doje.
Ukoliko želite ohrabriti svoje dijete da osluškuje svoje potrebe, možda je najbolji pristup za vašu obitelj povjerenje u vaše dijete. Morate vjerovati u tijelo svog djeteta – da će mu ono dojaviti kad mu je dosta hrane, a kad je gladno. Morate vjerovati u to da će dijete znati prepoznati znakove koje mu tijelo šalje. Vjerujući u svoje dijete možete izbjeći stres povezan sa dnevnim obrocima.
Nemojte podmićivati dijete da završi obrok
Mnogi roditelji podmićuju djecu da završe obrok ili da probaju nešto novo. “Još tri žlice.” ili “Kad pojedeš ručak, možeš dobiti sladoled.” su vrlo česte fraze u gotovo svakoj obitelj.
Ovaj pristup nosi svoje rizike. Kad dijete potičete da jede ako nije gladno, riskirate da se prejede i da njegovi prirodni instinkti budu prevareni. Učite ga da ne vjeruje svom tijelu i da ne sluša znakove koje mu ono šalje. Ako vaše dijete nastavi zanemarivati znakove koje mu šalje njegovo tijelo, prejedanje će postati uobičajeno.
Probajte s child-led pristupom
Ovaj pristup možete koristi čim započnete dohranu. Umjesto da započnete sa klasičnim kašicama i hranjenjem djeteta, odlučite se za baby led-weaning.
Kod hranjenja kašicama i kad vi hranite dijete, vi preuzimate odgovornost za hranjenje. Često se na ovaj način hrana samo ubacuje u dijete, bez da dijete može samo otkriti kada je sito ili kada je gladno. Uz to, vaše dijete ne vježba žvakanje i kontrolu mišića u ustima kada jede isključivo skašenu hranu, već hranu samo guta.
Sa baby led-weaning metodom, sve što morate je vašem djetetu ponuditi zdravu hranu. Vaša odgovornost je da nudite zdravu tzv. finger food, a vaše dijete ima mogućnost da izabere koliko, kada i hoće li uopće jesti. Dijete jede samo, prstima, zajedno sa ostatkom obitelji.
Na taj način ne samo da razvija zdrave prehrambene navike, već vježba finu motoriku i razvija mišiće u ustima.
Ne koristite hranu kao nagradu
Hranu ne koristite da bi dijete nagradili za neko ponašanje. Nagrađivanje hranom djecu potiče na emocionalno prejedanje.
Istaživanja su pokazala da djeca koja ne osjećaju stres i pritisak oko hrane jedu lakše i s više veselja. Djeca čiji roditelji koriste hranu kao nagradu imaju veću šansu u odrasloj dobi svoje loše osjećaje liječiti hranom.
Zapamtite, vaše će dijete imati dana kad će jesti više i onih kad će jesti manje. Nemojte se zabrinjavati oko toga jer to je sasvim normalno. Vi djetetu nudite zdravu hranu, a ono neka izabere koliko i kada će jesti.
