Kako pričati s djecom o “teškim temama” i zašto bi uopće trebali?

U svijetu u kojem su i najmanja djeca izložena često surovoj realnosti preko vijesti i društvenih mreža potrebni su roditelji koji će im pomoći vidjeti stvari iz prave perspektive, odgovoriti na njihova pitanja i zajedno s njima potražiti odgovore na pitanja kojima ne znaju odgovore.

Jedan od najtežih zadataka svakog roditelja je pričati sa svojom djecom o “teškim temama”. Dovoljno je teško objasniti im sasvim uobičajene stvari poput toga gdje je nestao njihov omiljeni plišanac nakon što ste ga stavili u perilicu ili zašto im je netko ukrao igračku. No pravi problem nastaje kada moramo objasniti probleme poput nasilja, rasizma, droge, pa čak i seksa.

U vremenu društvenih mreža, mobitela koji su spojeni 24 sata na dan, konstantne izloženosti vijestima i novostima iz svakog kutka svijeta – kada su i najmanja djeca izložena ovakvim vijestima važno je da smo mi kao roditelji na visini zadatka.

Kada s djecom otvoreno pričamo i o kompleksnijim problemima razvijamo naš odnos, učimo ih o svijetu i djeca se tada osjećaju sigurnije.

A kada im pokažemo kako da analiziraju informacije koje vide, kako da ih protumače i koja pitanja da postave kako bi mogli razaznati realnost zapravo razvijamo njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja.

Uvijek je teško pričati o temama koje ni sami možda u potpunosti ne razumijemo i s kojima naše društvo ima očiti problem. No samo ako svoju djecu oboružamo znanjem i naučimo ih kako da razmišljaju svojom glavom, možemo ih pripremiti na život u svijetu koji dolazi.

Kada dijete postavi pitanje o nečem što ga je uistinu uznemirilo poput ozbiljne nesreće, terorističkog napada ili pornografije na koju je slučajno naišlo većina nas roditelja nađe se pred zidom.

No moramo biti svjesni kako odgovor moramo prilagoditi dobi, stupnju razvoja i zrelosti našeg djeteta, pa ne postoji univerzalni recept koji možemo pratiti. Svako dijete razvija se na drugačiji način i roditelj će najbolje znati kako odgovor prilagoditi upravo svom djetetu.

Na primjer, manja djeca često svijet doživljavaju dosta slikovito pa ako im kažete da je čudovište u ormaru oni će se sakriti dok ne ode. No ako istu stvar kažemo starijem djetetu, oni će se samo slatko nasmijati i odbrusiti nam.

Također moramo biti svjesni i specifičnih karakteristika našeg djeteta. Naposljetku mi kao roditelji najbolje poznajemo svoje dijete.

Evo nekoliko savjeta o kojim temama pričati s djecom s obzirom na njihovu dob.

POVEZANA TEMA: Što djeca moraju znati s obzirom na svoju dob i što trebaju od nas roditelja?

djeca 2 do 6 godina

Djeca u dobi od 2 do 6 godina

Djeca ove dobi ne mogu razumjeti kompleksne probleme jer jednostavno nisu dovoljno stari za to. Njima je teško shvatiti uzročno posljedične veze i apstraktne stvari koje ne mogu vizualizirati.

Fokus njihovog života su ljudi s kojima provode najviše vremena: mi roditelji, braća i sestre, kućni ljubimici, baka i djed te ostala uža rodbina pa zato najlakše shvaćaju sve što utječe na te ljude.

Na djecu te dobi mi roditelji i naše emocionalno stanje imamo ogroman učinak pa se često brinu da li su oni svojim ponašanjem krivi zato što se mi na primjer osjećamo loše.

Zbog svega ovoga djeci u dobi od 2 do otprilike 6 godina je mnogo teže objasniti kompleksne probleme. No ipak, djeca u toj dobi nisu puno izložena društvenim mrežama ili medijima općenito, barem ne bi trebali biti.

  • Kontrolirajte njihovu izloženost. Potrudite se da nisu previše eksponirani temama koje nisu primjerene za njihovu dob poput određenih TV programa ili YouTube videa.
  • Utješite ih riječima, ali i zagrlite ih. Djeca ove dobi vole i trebaju našu prisutnost. Recite im: “Znaš da si kod mene siguran. Mama i tata su dobro, naša obitelj je sigurna.”
  • Nemojte zanemarivati osjećaje, kako njihove tako ni svoje. Recite: “U redu je da se osjećaš tužno/prestrašeno ili zbunjeno. Svi se ponekad tako osjećamo i to je u redu.”
  • Pitajte ih što znaju. Prije no što krenete objašnjavati potrudite se saznati što vaše dijete zna o temi koja ga muči. Pitajte ih da vam svojim riječima objasne što oni misle da se dogodilo.
  • Objasnite im što je moguće jednostavnije. Za vijesti o ubojstvima ili nasilju možete reći nešto poput: “Netko je uzeo pištolj i pucao u ljude.” Za zločine iz mržnje recite: “Neki ljudi su zločesti prema drugim ljudima samo zato što su različiti.” Za silovanja je dovoljno reći: “Neki muškarac je ozlijedio ženu.”
  • Nemojte koristiti pogrdne riječi. Često nam izleti nešto poput: “debeli muškarac”, “lijepa mlada djevojka”, “prljavi beskućnik”, “mali crnac”, “pederčina”. Izbjegavajte ovakve izraze i koristite standardne nazive (dječak, djevojčica, muškarac, žena). Nemojte pričati o nečijoj rasi, debljini, financijskoj situaciji, izgledu ili seksualnoj orijentaciji osim ako je to potrebno da bi objasnili što se dogodilo.
  • Koristite riječi i izraze koji su djeci dobro poznati. Kada im nešto objašnjavate pokušajte koristiti primjer situacija iz njihovog života, ukoliko je to moguće. Na primjer: “Muškarac je ukrao ženi torbicu. Sjećaš li se kako je netko nama ukrao patuljka iz vrta?”
  • Nazovite emocije pravim imenom. Djeca jako dobro poznaju emocije poput ljutnje, tuge, straha, sreće ili iznenađenja. Kada objašnjavate duševne bolesti na primjer, nemojte koristiti izraze poput “Ma on je prolupao!” ili “Totalno je skrenuo!” već umjesto toga recite “On je malo previse zbunjen.” ili “Njoj treba malo više pomoći da to napravi.”
  • Dajte im do znanja da će sve biti u redu. Recite nešto poput: “Mama i tata će se pobrinuti da se ništa lose ne dogodi našoj obitelji.” ili “Policija će uloviti zločeste ljude.”

djeca 7 do 12 godina

Djeca u dobi od 7 do 12 godina

Djeca ove dobi u pravilu znaju čitati što znači da su češće izloženi temama i događajima koje možda neće u potpunosti razumjeti.

Djeca u dobi od otprilike 7 do 12 godina počinju razvijati sposobnost kritičkog razmišljanja, no oni mlađi još uvijek mogu imati problema s prepoznavanjem realnosti od fikcije.

Kako dobivaju više životnog iskustva oni će moći lakše izraziti što misle ili osjećaju te će mnogo lakše razumjeti kompleksne probleme i činjenicu da različiti ljudi imaju različite poglede na svijet.

Starija djeca iz ove skupine u pravilu kreću s procesom odvajanja od roditelja i pubertetskim problemima pa će biti vise izloženi medijima i sadržaju poput nasilnih video igara, pornografije, govora mržnje na internetu i bullyinga ili vijesti o tragičnim događajima.

Zadatak nas roditelja je da stvorimo za njih sigurnu okolinu u kojoj će moći otvoreno pričati o ovim temama bez srama ili posramljivanja.

  • Pričekajte pravi trenutak. Djeca ove dobi će vrlo vjerojatno prvo doći vama ako čuju ili vide nešto što ih je uznemirilo. Tada procijenite da li oni žele pričati o tome i da li je to potrebno, no ako oni ne žele pričati o problemu nemojte forsirati.
  • Pitajte ih što znaju. Otvoreno ih pitajte što su čuli ili što se priča u školi. Budite otvoreni no nemojte ići u previse detalja.
  • Osigurajte mjesto i vrijeme za razgovor. Dajte im do znanja da nećete biti ljuti što god da vam kažu i recite im da neke teme mogu biti teške za razgovor i nama odraslima, ali da je važno o njima otvoreno razgovarati.
  • Objasnite im kontekst događaja i ponudite svoju perspektivu. Djeca ove dobi moraju razumjeti zašto se je nešto dogodilo kako bi to lakše shvatili. Za ubojstva ili terorističke napade možete reći: “Osoba koja je ovo napravila ima problema u svojoj glavi i jako je zbunjena.” Za rasizam ili diskriminaciju bilo koje vrste recite: “Neki ljudi su u krivu kada misle da ljudi bijele kože vrijede više od ljudi koji imaju crnu kožu. Zato često napadaju one druge jer misle da su manje vrijedni.”
  • Budite svjesni njihove znatiželje. Djeca ove dobi vrlo su znatiželjna pa ako nabasaju na pornografiju možda je vrijeme da im objasnite kako seksualni odnosi funkcioniraju i pružite im edukativne alate na ovu temu. Recite nešto poput: “Pornografija je nešto što neki odrasli ljudi gledaju. Ali to nema veze s romantikom ili ljubavlju pa možeš dobiti krivi pogled na seks. Ako te zanima kako seks funkcionira mogu ti pokazati neke knjige ili YouTube kanale pa kada ih pročitaš/pogledaš možemo više pričati o tome. Uvijek me možeš pitati ako te nešto direktno zanima.” A ako vaše dijete želi istražiti neku temu o kojoj ne znate puno recite: “Idemo pronaći neke tekstove na ovu temu pa možemo pričati o tome ukoliko želiš.”
  • Budite svjesni njihovih osjećaja i temperamenta. Nekada je teško reći što može izazvati reakciju kod vašeg djeteta. Pristupite im tako da kažete što vi mislite i pitate ih za njihovo mišljenje. Recite: “Ljut sam jer sam vidio da je netko nastradao.” ili “Tužan sam jer vidim da netko nije dobio priliku za iskazati se, a sigurno je mogao bolje.” i onda ih pitajte što oni misle o tome.
  • Potaknite kritičko razmišljanje. Pitajte ih otvorena pitanja kako bi ih potaknuli na razmišljanje o ozbiljnim temama. Recite: “Što si čuo? I što misliš o tome?” ili “Zašto razmišljaš na taj način.” Stariju djecu možete pitati: “Misliš li da drugi ljudi vide ovaj problem na isti način kao i mi?” ili “Medijske kuće često napuhuju stvari kako bi više ljudi kliknulo na njihovu vijest. Zašto misliš da je ova priča toliko popularna?”
  • Budite pozitivni. Nije sve na svijetu super, ali naš zadatak je potaknuti djecu na optimizam i pozitivan pristup rješavanju problema. Zato u svakoj situaciji pokušajte naći nešto dobro ili način na koji možete pomoći da stvar bude bolja.

tinejdzeri

Tinejdžeri

Tinejdžeri su na redovnoj bazi izloženi ne samo medijima, već i društvu u cjelini.

Oni čitaju vijesti na internetu, gledaju video sadržaje te isto komentiraju sa svojim prijateljima i online kontaktima, poznatim i nepoznatim.

Oni koriste brojne aplikacije i servise poput Snapchata, WhatsAppa, Vibera, Facebooka i Instagrama, Musical.lyja te mnogih igara poput Minecrafta ili megapopularnog Fortnitea.

To znači da će vas tinejdžer saznati za mnogo toga prije vas i mimo vas te će vrlo vjerojatno biti izložen novostima i događajima za koje ni vi sami ne znate. Tinejdžerima je jako važno što njihovi prijatelji misle pa im je to često presudan faktor u formiranju mišljenja.

POVEZANA TEMA: Iako nam je možda neugodno pričati o tome, evo što moramo svoju djecu naučiti o seksu!

Ove godine često predstavljaju izazov za roditelje zbog stupnja razvoja i manjka želje za komunikacijom djeteta s roditeljem. Vaš tinejdžer misli da je najpametniji i voli rasprave pa ga je dobro usmjeriti na medije i tekstove koji će potaknuti njegovu sposobnost kritičkog razmišljanja i vještine debate.

  • Potaknite otvoreni razgovor. Tinejdžeri moraju znati da mogu pitati pitanja te otvoreno izraziti svoje mišljenje bez straha od posljedica. Iako se možda nećete složiti s njima, poštujte njihovo mišljenje i dajte im to do znanja.
  • Pitajte otvorena pitanja i potaknite ih da argumentiraju svoje ideje. Nemojte se bojati ući u raspravu s njima.
  • Ako nešto ne znate – otvoreno im to recite. U redu je da ne znate nešto, no onda to morate jasno dati do znanja. Recite: “Ne znam ništa o tome, ali idemo istražiti pa možemo razgovarati.” Budite otvoreni za nove spoznaje.
  • Potaknite ih na razmišljanje o kompleksnim temama. Pokrenite razgovore o politici, običajima te aktualnim društvenim temama. Pitajte ih pitanja poput; “Što misliš zašto je ovaj novi zakon donesen?”, “Kako bi ti riješio problem beskućnika?”, “Što misliš o načinu na koji mediji obrađuju ovu vijest. Misliš li da način na koji oni zarađuju novac (op.a od reklama i sponzora) utječe na ono o čemu pišu?”
  • Otvoreno im recite što vi mislite. Dajte im do znanja što vi sami mislite o određenim temama i objasnite im svoj stav. Ako želite svog tinejdžera naučiti toleranciji objasnite mu kako vi sami gledate na toleranciju.
  • Pričajte o temama koje njih zanimaju. Potrudite se sagledati jednu temu iz različitih kuteva te im ponudite alternativni pogled na istu temu. Obično se događa da tinejdžeri imaju pristup informacijama s društvenih mreža koje često daju samo jednu stranu priče, na nama je da im ponudimo i drugu. Potaknite ih da razmisle o svakoj vijesti koju vide i iz druge perspektive, da ne prihvaćaju na slijepo ono što čitaju. Ovo je pogotovo važno s obzirom na trendove u industriji medija i društvenih mreža današnjice.
  • Pitajte ih što bi napravili da se nađu u teškoj situaciji. Djeca u ovoj dobi formiraju svoje vlastito mišljenje i stav te su skloni preuzeti rizik. Razgovarajte o tome što bi oni napravili da se nađu u teškim i naizgled bezizlaznim situacijama. Ponudite im nekoliko različitih rješenja te raspravite o svakom od njih.
  • Potaknite ih na razmišljanje o rješenjima velikih svjetskih problema. Tinejdžeri mogu bit cinični, ali uglavnom su i veliki idealisti. Na kraju krajeva, ako će se bilo koja promjena dogoditi u budućnosti vjerojatno će to biti zaslugama njihove generacije.

Na nama roditeljima je da svoju djecu pripremimo na budućnost koja ih čeka. Oni neće živjeti u svijetu naše mladosti koji često idealiziramo.

Niti jedno vrijeme nije idealno i niti jedno razdoblje u povijesti nije donijelo samo dobre stvari. Problemi i teške situacije događaju se uvijek u svijetu, a na nama je da svoju djecu pripremimo da se znaju nositi s problemima kada za to dođe vrijeme.

Samo otvorenom komunikacijom i dijalogom možemo ih potaknuti ka tome.

POVEZANA TEMA: Kako odgojiti djecu koja će nas poštovati?

Mihael Šanko
Izvršni urednik Modernog Roditeljstva. Otac četvero djece. U toku odgoja razvio interes za povezujuće roditeljstvo iz jednostavnog razloga - mnogo je bolje od uobičajenog načina odgoja jer nas tjera da postanemo bolja verzija sebe samoga kako bi mogli biti bolji roditelj.