Pokušati ću ovo objasniti na vrlo jednostavnom primjeru.
Zamislite situaciju – jutro je, spremate se za posao, a dijete za školu. Standardna procedura je ustajanje, umivanje, pranje zubi i oblačenje, kuhanje kave i kakaoa, spremanje užine i konačno izlazak iz kuće.
Toliko malo vremena, a toliko posla za obaviti. Da ne spominjem ponedjeljke kada smo uz sve to pospani i potpuno nespremni za obavljanje bilo kakvog smislenog posla.
Vaše dijete usred svega toga ima ispad bijesa jer ne želi obući ono što ste mu vi spremili. Ne možete se dogovoriti oko toga što će obući. Iako je van hladno, vaš mališan inzistira na tome da obuče kratke rukava i svim silama odbija obući jaknu.
I svaki dan je ovako – neprestano se svađate, vičete i nikako “na zelenu granu”.
Jutra se polako pretvaraju u vašu najgoru noćnu moru – no kako tome stati na kraj?
Pokušajte jednostavan test. Umjesto da birate što će dijete obući ujutro kada su svi pod stresom to isto napravite navečer prije spavanja kada je atmosfera mnogo opuštenija.
Izvadite odjeću za jutro i stavite ju na stol. Neka sve bude spremno i onda ujutro nema biranja odjeće.
Ovo će na početku biti teško za naviknuti se, jer vaše dijete će ujutro htjeti obući nešto drugo, no s vremenom ćete razviti naviku i ovo će postati uobičajena situacija.
Odjeću za sutradan izabrati ćete navečer, a jutro će proći u miru – ista procedura od ustajanja, kave do izlaska iz kuće – samo bez stresa, svađe i vikanja. Savršeno, zar ne?
Istu logiku planiranja možemo primjeniti i u mnogo sličnih situacija.
Umjesto da se lovimo u koštac sa rješavanjem problematične situacije i tražimo način kako kontrolirati svoje emocije – pokušajmo spriječiti da do takve situacije uopće dođe.
Kako? Pravoremenim planiranjem kroz ovih 6 koraka.