Od trenutka kada donesemo svoje dijete kući iz rodilišta, kreće naša borba da ih zaštitimo od nečistoće.

Pranje ruku više puta dnevno, steriliziranje duda varalica, usisavanje poda nekoliko puta dnevno, pranje poda antibakterijskim sredstvom, pranje robe na najvišoj temperaturi i nakon toga još peglanje da ubijemo sve što je možda ostalo, a moglo bi naštetiti našem djetetu. I tako cijelo djetinjstvo!

“Fuj! Pazi na tu blatnu lokvu, ne želim da dođeš doma iz škole pun blata.”

“Dragi, jesi li dezinficirao i kuhinju i kuponu?”

Uvjereni smo da na ovaj način štitimo djecu od bolesti, no jesmo li sigurni da je tako? Može li im previše čistoće štetiti? Nova istraživanja govore da može!

Naša djeca su prečista i na taj način im podižemo rizik od bolesti.

Svaki roditelj želi svom djetetu najbolje, isto tako želi svoje dijete čisto, zdravo i sigurno. No, ipak, previše čista okolina za djecu ipak nije najbolja i najzdravija opcija.

Ovdje je šest stvari koje morate znati o djeci i prljavštini.

Prljavština sadrži korisne mikrobe važne za cjelokupno zdravlje

Zadnjih nekoliko godina su pojačana istraživanja o mikrobiomu i podiže se svijest o njegvoj važnosti za naše cjelokupno zdravlje. Što je naš mikrobiom raznolikiji, to ćemo mi biti zdraviji.

Jedna čajna žličica prljavištine sadrži više različitih mikroba nego je ljudi na našem planetu. Ne moramo početi hraniti svoju djecu prljavštinom, ali moramo prestati sa opsesijom o čistoći ako želimo da su nam djeca zdravija.

Doktorica Maya Shetreat-Klein, autorica knjige Healthy Food, Healthy Gut, Happy Child zagovara način života u komu su djeca izložena prljavištini i nečistoći. U to je uključeno igranje vani, pravljenje blatnih pita, skakanje po blatu i živjeti život kao dijete.

Djeca koja su izložena dezinfekcijskim sredstvima imaju povećan rizik od infekcije

Istraživanje koje je proveo stručni časopis Occupational Environmental Medicine pokazao je da djeca koja su više izložena dezinfekcijskim sredstvima i antibakterijskim sapunima imaju povećan rizik od infekcije.

Za vrijeme zime kada haraju gripe, imamo potrebu dezinficirati sve kako bi spriječili da se dijete ne zarazi. No, to ih zapravo neće zaštiti od toga da “ulove” gripu već će ih dovesti u povećani rizik da je dobiju. Djeca su danas više nego ikada izložena umjetnim kemikalijama, a sve manje u dodiru s prirodom i to se odražava na njihovo zdravlje i imunitet.

djeca-na-farmi

Djeca odgajana na farmama i u seoskim kućanstvima imaju manji rizik od razvijanja astme i alergija

Djeca koja su odgajana na farmama i seoskim kućanstvima više vremena provode vani, u igri sa blatom i životinjama.

Raznoliki mikrobiom je preduvjet za dobro zdravlje. Zemlja na farmama na kojoj se radi i koja je dom različitim životinjama i insektima sadržava raznoliku lepezu mikroba, veću nego zemlja u gradu. Djeca koju su izložena toj zemlji samim time su izložena većem broju mikroba i imati će raznolikiji mikrobiom koji ih štiti od različitih infekcija i alergija.

U istraživanju nije rečeno kako će izloženost zemlji i blatu izliječiti bilo kakvu bolest, no rano izlaganje što različitijim mikrobima može sprječiti pojavu bolesti.

Važno je što jedemo

Ne samo da smo pretjerano izloženi sredstvima za dezinfekciju i čiščenje te da ona utječu na naš mikrobiom, nego i izravno utječu na naše zdravlje.

Špricamo hranu pesticidima, a onda s hrane operemo svaku mrvicu zemlje u kojoj je hrana rasla. Nakon toga, prekuhamo hranu i ubijemo sve što je u njoj korisno ostalo. Kombinacijom svega ovoga pobrinuli smo se da smo minimalno ili nimalo izložili svoj mikrobiom zemlji u kojoj je hrana rasla.

Uzgajati svoju organsku hranu i dopustiti djeci da jedu netom ubranu hranu je odličan način da ih izložite zdravim i korisnim mikrobima. Kad hranu tretiramo različitim pesticidima i kad moraju proći kroz nekoliko ruku dok dođu do vaše kuhinje, naravno da je morate detaljno oprati. Imajući pristup hrani koju ste sami uzgojili sa minimalnim tretiranjem, omogućava vam da svojoj djeci pružite zdrav način izlaganju mikrobima iz zemlje u kojoj je vaša hrana rasla.

Ako imate alergije, izbjegavajte okidače

Kako smo već spomenuli, izlaganje prljavštini neće izliječiti nijednu bolest. Ukoliko vaše dijete ima već razvijene alergije, astmu ili preosjetljivosti na određenu hranu, izbjegavajte stvari koje su okidači za te bolesti. Lijekovi, kao što su antihistamini i kortikosteroidi su dostupni, ali trebali bi se koristiti samo u slučaju prijeke potrebe. Izbjegavanje okidača je najbolje rješenje.

Često je dovoljno iz prehrane izbaciti hranu koja je okidač za alergije ili ekceme, a samim time se onda i lijekovi smanjuju na minimum. Uz to svakako smanjite količinu izloženosti umjetnim kemikalijma kao što su agresivna sredstva za čišćenje i antibakterijski sapuni, te pokušajte jesti što prirodniju hranu.

hippy

Biti zdraviji ne znači nužno drastične mjere

Pakiranje, selidba na selo s kokicama i svinjama gdje se vaše dijete može boso igrati cijeli dan, a vi uzgajati organsku hranu, i konačno izbacivanje sredstava za čišćenje iz svog života bi svakako popravilo vaše zdravlje. No, često nema potrebe za tako drastičnim mjerama.

Male promjene mogu poboljšati vaše i zdravlje vaše djece. Tijekom trudnoće, jedite zdravu hranu i pojačajte unos probiotika. Djecu hranite što zdravije možete i ponekad im priuštite obrok pripremljen od organski uzgojene hrane. Manje čistite i ako čistite, koristite samo vodu i prirodna sredstva za čišćenje. Pustite djecu da se sprljaju ponekad, da pojedu komad kolača koji je pao na pod i da skaču po blatu. Sve ovo može pozitivno utjecati na njihovo zdravlje.

Provodite što više vremena na zraku i u prirodi kako bi vaša djeca bila izložena svježem zraku i prirodnom vitaminu D.

Neki ljudi će smatrati da moraju svoju prehranu više reducirati da bi postali zdraviji pa će se odlučiti postati vegani. No, ukoliko nemate većih zdravstvenih smetnji možete postići zdravu i dobro izbalansiranu prehranu bez da se odričete bilo koje skupine hrane.

PROČITAJTE SLJEDEĆE: Zašto bi naša djeca trebala provoditi više vremena na otvorenom?