Ovih dana svi naši mediji objavljuju vijest o takozvanoj finskoj kutiji za bebe, fenomenu koji dolazi iz Finske i privukao je pozornost cijeloga svijeta. Finska kutija za bebe je kutija koju svaka majka u Finskoj dobije kao poklon od države nakon što rodi svoje dijete. Kutija, naravno, nije prazna već je krcata baby opremom kao što su igračke, oprema za krevetiće, odjeća, pribor za hranjenje itd.

Ono što svakako moramo priznati je da je svakom roditelju takav poklon vrlo koristan, no finska kutija ima i još jednu svrhu, a to je da beba u njoj spava prvih 8 mjeseci svoga života. Naime, spavanje beba u kutiji je u Finskoj tradicija i svako novorođenče, bez obzira na imovinsko stanje svojih roditelja, spava u ovakvoj kutiji.

Finska smatra da je upravo ova kutija za novorođenčad zaslužna za smanjenje stope smrtnosti kod beba od takozvanog SIDS-a (sindroma iznenadne dojenačke smrti). Kutija je napravljena na način da onemogućava bilo kakvo okretanje djeteta na bok ili trbuh što, po riječima stručnjaka, smanjuje vjerojatnost za SIDS. Finska kutija je veliku popularnost dobila nakon rođenja princeze Charlotte, kada je britanski kraljevski par dobio istu na poklon od države Finske.

Na prvu, finska kutija zvuči odlično. Besplatna je i možete ju koristiti prvih 8 mjeseci. Znači da kupovinu krevetića možete za toliko odgoditi. Krcata je poklonima što nam je svima vrlo važno u danima nakon rođenja našeg djeteta jer su troškovi za kupiti sve što bebi treba veliki. I što je najbolje od svega kutija je sigurnija za našu bebu od bilo kakvog skupog krevetića.

Znate li da je sve što je bebama potrebno u prvima danima majčina blizina i toplina?

No, na drugu, zamislite svoju bebu od cca 6 mj kako spava u kutiji u kojoj se ne može niti na bok okrenuti? Mislite li da je dovoljno bebu staviti u tijesnu kutiju i tako se osigurati da je na sigurnom? Znate li da je sve što bebe u prvima danima trebaju majčina blizina i toplina? Imaju li to u kartonskoj kutiji iz koje se ne mogu niti pomaknuti? Jeste li se zapitali koliko je humano staviti tek novorođenu bebu željnu majčine blizine i topline u kutiju?

Iako su Finci našli naizgled savršeno rješenje za sprječavanje SIDS-a, činjenica je da ne morate stavljati bebu u kutiju ne bi li ju zaštitili od ovog problema koji svakodnevno odnosi živote novorođenih beba.

Dr. William Sears, jedan od začetnika povezujućeg roditeljstva i pedijatar koji je usko istraživao problem SIDS-a kod beba te je na tu temu napisao dvije knjige The Baby Sleep BookSIDS: A Parent’s Guide to Understanding and Preventing Sudden Infant Death Syndrome tvrdi da postoje stvari koje mi kao roditelji možemo napraviti da zaštitimo svoju djecu od ovog sindroma, a koje dokazano djeluju u smanjenju stope SIDS-a. I ne, ne uključuju stavljanje bebe u kutiju.

Dr. Sears kaže da je SIDS poremećaj u mogućnosti kontroliranja respiratornog sustava kod beba i da je uzrok istomu neurološka nezrelost. Sve što pomaže i ubrzava razvoj neurološkog sustava kod beba pomaže i smanjenju opasnosti od SIDS-a.

Evo tri stvari koje pomažu u razvoju neurološkog sustava beba i smanjuju rizik od SIDS-a:

1. Dojenje beba

Tisuće su sastojaka u majčinom mlijeku kojih nema u adaptiranom. Znanstvenici još uvijek nemaju ni približno dovoljno znanja o točnim sastojcima i pitanje je hoće li ih imati ikada.

Dojenje pomaže u razvoju mozga. Majčino mlijeko sadrži supstance kao što su kolesterol, linolensku kiselinu i taurin koji pomažu razvoju centralnog živčanog sustava opskrbljujući ga zdravim masnoćama, pogotvo DHA masnoćama koju su potrebne za razvoj mijelina u mozgu. Dokazano je da je upravo manjak mijelina jedan od uzročnika SIDS-a kod beba. Iako se mijelin razvija kroz cijelo djetinjstvo, najvećim dijelom se razvija unutar prvih 6 mjeseci.

dojenjeBebe koje doje dišu bolje. Majčino mlijeko pomaže razvoju mozga i dijela mozga koji služi za disanje. Pomaže i otvaranju dišnih putova kod beba. Dojene bebe imaju veću razinu hormona progesterona u krvi, a ovaj hormon stimulira disanje. Majčino mlijeko nije strana susptanca bebama, pa je šansa za razvoj alergija, iritaciju dišnog sustava gotovo nikakva.

Dojenje smanjuje šansu da će beba oboliti od virusa i drugih infekcija koje mogu uzrokovati jače infekcije respiratornog sustava. Kada je majka u kontaktu sa bakterijama i virusima, njeno tijelo proizvodi posebne ćelije koje pomažu u borbi protiv upravo ovih određenih bakterija ili virusa. Ove posebne ćelije putuju njenim krvotokom do njenih dojki gdje najavljuju prisutnost bakterija. Dojke tada proizvode antitijela za te iste bakterije i viruse i dojenjem ih prenose bebi. S obzirom da je bebin imunološki sustav još nedovoljno razvijen, majčin imunološki sustav preuzima ulogu zaštite bebe i stvara antitijela brže nego bebin te ih prenosi bebi dojenjem. Možemo slobodno reći da je dojenje cjepivo za SIDS.

Dojenje pomaže i majci da bude više svjesna bebinih potreba što indirektno može smanjiti šansu za SIDS-om. Povećana razina hormona prolaktina i okstiocina kod dojilja su biološka baza za majčinu intuiciju. Majke koje doje mogu lakše čitati signale koje im bebe daju i imaju veću osjetljivost prema bebama od majki koje ne doje.

2. Zajedničko spavanje s bebom

Neka istraživanja govore da je jedan od uzročnika SIDS-a bebina nemogućnost da se probudi iz sna. Kod nekih beba obrambeni mehanizam koji u slučaju opasnosti budi bebu iz sna iz nekog razloga nije razvijen. Bebe koje spavaju s majkama imaju sličan ritam spavanja. Bude se u isto vrijeme kada i majka te u isto vrijeme zaspu.

One su u posebnoj sinkronizaciji s majkama. Poprimaju ne samo ritam spavanja majke već i ritam disanja majke. Ovo je jedan od faktora koji je bitan za razvoj obrambenog mehanizma koji bebe budi u slučaju opasnosti. Uz to, majke koje spavaju sa svojim bebama će na podsvjesnoj razini osjetiti da nešto nije u redu s njihovom bebom i probudit će se iz sna.

Zajedničko spavanje roditelja i djece sasvim je uobičajeno u cijelom svijetu. Zemlje u kojima roditelji spavaju s bebom imaju vrlo niske stope SIDS-a. Sigurno zajedničko spavanje je jedan od bitnih faktora u zaštiti novorođenačadi. Spavajte u velikom i prostranom krevetu. Ne dopustite da starija djeca spavaju s bebom u krevetu i nikako ne spavajte u istom krevetu sa bebom ukoliko ste pod utjecajem droga ili alkohola.

dijete spava

3. Nošenje beba

Dok nosite svoju bebu, možete primjetiti kako vaše disanje utječe i na njeno. Nošenje ima pozitivne učinke na bebu na više načina. Nošene bebe manje plaču, zadovoljnije su i bolje se razvijaju.

Kontakt koža na kožu je posebno značajan za bebe. Lagano ljuljuškanje beba, kontakt kože i ritmički pokreti majčinih prsa dok diše blagotvorni su za bebe i razvijaju njihov vestibularni sustav.

Bebe pokazuju:

  • stabilnije otkucaje srca
  • stabilnije disanje
  • manja razdoblja tzv perodičnog disanja
  • rjeđe i kreće epizode apneje
  • veće količine kisika u krvi
  • brži rast
  • manje plača
  • bolje spavanje

Kako sigurno nositi bebu u nosiljci?

Dojenje, zajedničko spavanje i nošenje beba su najprirodniji i najhumaniji pristup odgoju naše djece. Naša djeca trebaju nas, našu blizinu i nema ničega prirodnijeg od veze između majke i njenog djeteta. Taj odnos i ta savršena prirodna povezanost je temelj za cjelokupan odgoj našeg djeteta isto kao što je i temelj za zdravlje naše djece.

Nema te kartonske kutije koja može zamijeniti majčinu intuiciju i osjećaj koji je urođen samo nama majkama. Nema te kutije koja je sigurnija od majčinih prsa i majčinog zagrljaja. Postoje samo trendovi koji nas pokušavaju udaljiti od onog iskonskog roditeljstva koje čuči u svakoj majci.

Ja odbijam svoje dijete staviti u kartonsku kutiju koliko god poklona mi za to dali. Za moje dijete postoji samo jedno mjesto na svijetu, najsigurnije i najzdravije na svijetu, a to je moj zagrljaj i moj krevet.